Analiza · Stambeno tržište
Rast stanarina u Šibeniku: tko plaća cijenu turističkog buma?
Stambeno tržište pod pritiskom kratkoročnog iznajmljivanja — analiza za 2023. i 2024. godinu.
Što podaci kažu
Između 2021. i 2024. godine prosječna cijena najma stana u Šibeniku porasla je za oko 38 posto, prema podacima portala Njuškalo i DZS-a. Ovaj rast nije ujednačen: jednosobni stanovi u blizini Starog grada i luke doživjeli su najveće skokove, dok su rubni dijelovi grada ostali relativno stabilni. Ključan faktor jest ekspanzija platformi kratkoročnog iznajmljivanja poput Airbnba, koje su vlasnicima nekretnina učinile dugoročni najam manje atraktivnim. Vlasnik koji iznajmljuje stan turistima tjedno može zaraditi dva do tri puta više nego pri godišnjem najmu. Ova računica tjera dugoročne stanare — mlade obitelji, studente, zaposlenike koji nisu iz Šibenika — prema periferiji ili prema skupljim ugovorima. Lokalna uprava zasad nema instrument kojim bi izravno regulirala cijene najma, a Zakon o turizmu ne predviđa gornju granicu za kratkoročni iznajam. Rezultat je tržišna dinamika koja pogoduje vlasnicima nekretnina, ali stvara pritisak na lokalno stanovništvo koje ne posjeduje nekretninu.
Strukturni problem ili prolazna faza?
Usporedba s drugim jadranskim gradovima — Splitom, Zadrom i Hvarom — sugerira da Šibenik prolazi fazom koju su ti gradovi iskusili ranije. U Splitu su cijene najma stabilizirale tek nakon što su se stanovi u centru gotovo potpuno preorijentirali na turiste, čime su dugoročni stanari de facto istisnuti. Šibenik još nije na toj razini, ali trend je jasan. Mogući regulatorni odgovor uključuje lokalne naknade za kratkoročni iznajam, ograničenja broja dana u godini i porezne poticaje za dugogodišnji najam. Niti jedna od ovih mjera nije jednostavna za provedbu bez koordinacije između Grada, Ministarstva prostornog uređenja i poreznih vlasti. Novi Atelje pratit će razvoj ove teme kroz 2025. godinu i donositi usporedne podatke svaka tri mjeseca.