Analiza · Tržište rada
Nezaposlenost u Dalmaciji: sezonski ciklus ili strukturna promjena?
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju kompleksniju sliku od ljetnog zapošljavanja.
Sezonski ritam i njegov skriveni trag
Stopa nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji svake godine pada između svibnja i rujna, te raste kroz zimske mjesece. Ovaj sezonski obrazac poznat je svakome tko prati statistike HZZ-a. Ono što se rjeđe analizira jest što se događa ispod ove oscilacije: broj registriranih nezaposlenih u zimskim miesecima 2024. bio je za 12 posto niži nego u istom periodu 2020. godine. To sugerira da nije u pitanju samo sezonalnost, već i strukturna promjena potražnje za radnom snagom. Građevinski sektor, koji je ubrzao zbog turističke infrastrukture, zaposlio je znatan broj radnika i izvan sezone. Isto vrijedi za logistiku i usluge povezane s e-trgovinom. S druge strane, zapošljavanje u javnom sektoru ostalo je gotovo nepromijenjeno, a broj obrtnika u tradicionalnim zanatima nastavlja padati. Ovaj razdvojeni trend — rast u jednim sektorima, stagnacija u drugima — daje kompleksnu sliku koja se gubi u zbirnim statistikama.
Migracije i dugoročna perspektiva
Jedan od ključnih čimbenika koji mijenja dalmatinsko tržište rada jest migracija. Prema procjenama DZS-a, Šibensko-kninska županija izgubila je između 2011. i 2021. gotovo 8 posto stanovništva. Dio odlazaka odnosi se na mladu radnu snagu koja odlazi u Zagreb ili u inozemstvo — pretežno Njemačku, Austriju i Irsku. Ova emigracija smanjuje broj nezaposlenih statistički, ali ne znači da tržište rada funkcionira zdravo. Suprotno, poslodavci u regiji sve češće izvještavaju o poteškoćama s popunom radnih mjesta u ugostiteljstvu, građevinarstvu i zdravstvenom sektoru. Paradoks je realan: stopa nezaposlenosti pada, a potražnja za radnicima raste — jer je dio ponude jednostavno otišao. Novi Atelje pratit će demografske i radne trendove u suradnji s lokalnim poduzećima koja sudjeluju u godišnjim anketama o zapošljavanju.